naslovnica / Đakonsko ređenje
Subota, 3. 12. 2011.
Ove subote u zagrebačkoj Prvostolnici s još dvanaestoricom kandidata, u red đakonata uvršten je i naš bogoslov, a sada đakon vlč. Vladimir Kerečeni. Nakon službe riječi, u euharistijskom slavlju ređenja, zareditelju kardinalu Josipu Bozaniću, rektor bogoslovnog sjemeništa, mr. Anđelko Košćak, predstavio je kandidate za red đakonata. Svaki je bio poimence prozvan. Tako je i naš Vladimir odlučno i glasno izgovorio: Evo me!
U prigodnoj homiliji Kardinal je istaknuo kako je služba đakonata poziv na služenje koje se protivi mentalitetu ovoga vremena. Poziv je dar besplatno primljen i nitko ga sebi ne može dati. Darovan je besplatno po nezasluženoj Božjoj ljubavi. Kandidate je pozvao da učvršćuju svoje izabranje trajnim bdijenjem nad sobom i svojim slabostima jer tako čineći neće posrnuti nikada.
„Dragi prijatelji, Božja vas Riječ preko proroka Izaije danas ohrabruje »To je put, njime idite« (Iz 30,21). Taj put do istinskog života neizbježno se ostvaruje preko smrti, po svakodnevnom umiranju vlastitim sebičnim željama i planovima. Brojni su sveti ljudi prošli tim putem prije vas. Krist nije samo početak i kraj toga puta. Ako ga svakodnevno prihvatite za saveznika i suputnika, On će uvijek hodati s vama. On će uvijek biti s vama, a kada to bude potrebno nosit će vas na svojim ramenima…»Potičem vas da ne klonete duhom, nego da ostanete budni u molitvi i duhovnom životu da biste plodonosno mogli ispunjavati vaše služenje (…). Velikodušno primajte one koji kucaju na vrata vašega srca, nudeći svakome darove koje vam je božanska dobrota povjerila. Ustrajte u zajedništvu sa svojim biskupom i u međusobnoj suradnji. Hranite svoje brižno zauzimanje na izvorima Svetoga pisma, Sakramenata, neprestane hvale Bogu, otvoreni i poučljivi djelovanju Duha Svetoga; tako ćete biti učinkoviti djelatnici nove evangelizacije na koju ste pozvani da je ostvarite zajedno s vjernicima laicima«
Nakon homilije slijedio je sam obred ređenja: Svaki kandidat osobno stavio je svoje ruke u ruke Nadbiskupa obečavši mu poslušnost. Potom je slijedila gesta prostracije što označava potpuno predanje u službu. Za to vrijeme cijela okupljena zajednica pjevala je litanije svih svetih zazivajući pomoć nebeske Crkve.
Središnji čin obreda jest polaganje ruku na glavu ređenika kao znak primanja reda. Gesta se događala u šutnji koja je govorila o neizrecivosti dara.
Nakon šutnje Katedralom je odjekivala posvetna molitva za nove đakone koji su zatim zasjali u novom liturgijskom ruhu: svakom kandidatu njegov župnik pomogao je obući štolu i dalmatiku – izvanjske znakove službe. Tako je to učinio i naš župnik vlč. Dragutin našem đakonu Vladimiru.
Obred ređenja završio je primanjem evanđelja iz ruku Reditelja primajući poslanje ovim riječima: “ Primi Kristovo evanđelje kojimu si postao navjestiteljem. Nastoj vjerovati što pročitaš, učiti što uzvjeruješ, živjeti što učiš.” Time je završio obred ređenja i slijedila je euharistijska služba u kojoj su novozaređeni đakoni po prvi put pripremili euharistijski stol. U euharistijskom slavlju sudjelovali su mnogi naši župljani radujući se s Vladimirom i njegovim roditeljima!
