Pobožnosti

Osim ‘standardnih’ pobožnosti (krunica, križni put itd.), u župi su u pojedinim razdobljima razvijani i drugi oblici molitve kao odraz i pokazatelj povijesnog trenutka, određenih potreba, a nadasve vjerničke duše čitave župne zajednice i njezinih pastira.

Sveta krunica

Od prvog dana pa do danas ni jedan dan prije večernje sv. Mise nije izostala molitva krunice u župnoj crkvi. U početku je molitvu predvodio Župnik da bi s vremenom počele predmoliti redovnice, odnosno vjernici.

Svibanjske i listopadske pobožnosti

Svibanjske i listopadske pobožnosti u župi se uvijek mole na svečani način. U vrijeme župnika Juraka krunica se molila pred izloženim Presvetim Otajstvom uz pjevanje lauretanskih litanija te svakodnevnu propovijed o krjepostima i ukazanjima Blažene Djevice Marije. Župnici Cerovečki i Tomić pobožnosti Majci Božjoj promiču tako da krunicu predmole aktivne župne skupine po unaprijed utvrđenom rasporedu. 

Križni put

Prva pobožnost križnoga puta je u župnoj crkvi izmoljena na 1. korizmeni petak 1966. godine. Niz godina se križni put molio petkom i nedjeljom, od 2004. godine još i utorkom (tri puta tjedno), a od 2009. godine se moli utorkom i petkom. Uz svećenike, u predvođenju sudjeluju pojedine župne skupine te vjeroučenici. Posljednjih desetak godina, osim klasičnog teksta križnog puta, koriste se i tekstovi drugih autora, a nekoliko puta je križni put organiziran i ulicama župe.

Pobožnost prvih petaka i prvih subota

Odmah po otvorenju župe, uvedena je pobožnost prvih petaka u čast Presvetom Srcu Isusovu i pobožnost prvih subota u čast Prečistom Srcu Marijinu „kao zadovoljština za uvrede koje se nanose Srcu Marijinu i za duhovna zvanja“.

Euharistijsko klanjanje 

Godišnje klanjanje koje župa obavlja u ime čitave Nadbiskupije organizirano je tako da se tijekom čitavog dana pred izloženim Presvetim Otajstvom izmjenjuju skupine vjeroučenika i vjernika, uz molitvu koju predvode i animiraju svećenici, redovnice, vjeroučitelji te aktivne župne skupine. Osim godišnjega klanjanja, u župi se svakoga četvrtka nakon večernje svete mise organizira klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom.

Devetnica Božiću

Uz svečane Mise zornice s uvijek prepunom crkvom vjernika, godine 1982., kao priprava za blagdan Kristova rođenja uvedena je i božićna devetnica u obliku pjevanih Vespera s himnima i O-antifonama koje najavljuju Gospodnji dolazak, a obavlja se od 15. do 23. prosinca. U tom obliku do 2008. godine se pjevala na večernjoj sv. Misi, a do 2013. godine u sklopu sv. Misa zornica. Posljednje dvije godine devetnicu Božiću prije Mise zornice predvode Prijatelji Maloga Isusa kroz pobožnost u duhu karizme sluge Božjeg Josipa Stadlera.

Ostale pobožnosti

Polustoljetni povijesni hod Župe sv. Pavla Apostola u Retkovcu obilježen je i nizom drugih pobožnosti i molitvenih inicijativa, posebno devetnica i trodnevnica. Neke od njih su odraz vremena i povijesnih prilika (npr. molitva za vrijeme Domovinskog rata), a neke pak priprema župne zajednice za pojedine važne događaje za samu župu (npr. devetnica uoči blagoslova kipa Majke Božje Fatimske 1973. godine itd.), Nadbiskupiju (npr. molitva u duhu Taizea subotom uoči europskog ‘Taize susreta mladih’ u Zagrebu 2006. godine), odnosno Crkvu u Hrvata (npr. trinaestodenevnica uoči proslave ‘Branimirove godine’ 1979. godine u Ninu, molitveni programi uoči pohoda Svetoga Oca Hrvatskoj itd.).

Odaziv župljana na molitvene susrete i pobožnosti u župi, te uvijek nove inicijative i molitvene nakane, potvrda su vjere u Isusa Krista i odanosti župljana Katoličkoj Crkvi.